BP Pixel code

BEE PULLO

17 أكتوبر، 2009

Learn Fulfulde language-تعلم اللغة الفولانية

FULANI LANGUAGE (2)

b.somboclip_image002

Jokkiten tinndinooje men ɗen ko feewti e luure taweteeɗe e mbinndudi fulfulde ndin jooni-

1) nyc/nc

2) ŋk/nk

3) -’de/-de

Yeewten non jooni fii ɗee geɗe ɗoo  no luggiri.

1) e 2) Ka wowlugol, baymaanaagal fulfulde ngal no yamiri si n wowlidaama e c maa e k, no waɗɗii ka o wayloo o wonta ny (takko c) maa ŋ (takko k). E maanaa, alkulal ngal ɓurtay nanndude e c kanyum e k, ko ɗum waɗi si on alhaali innaa assimilation, ko ɗum woni nanndingol. Ngal doosgal, kala muynuɗo fulfulde no anndi ngal. Jaraa ka ɗum hollitee e mbinndudi so wonaa faaleede jilɓinde ndi e hoore meere.

Mise:

wowlugol               mbinndudi sellundi                   mbinndudi nyawndi

[sanycude]                   sancude                                              sanycude, sañcude

[conyce]                      conce                                                  conyce, coñce

[haŋki]                        hanki                                                  haŋki

[kaŋko]                        kanko                                                 kaŋko

[koŋŋgol]                    konngol                                              koŋŋgol, koŋngol

3) Hiɗen anndi fulfulde hiirnaange ko ɓeydol –de takkata e gollal muumal. Si ɗaɗol gollal ngal no timmiri n, ka wowlugol ko nnde wonata (ciddal alkule nyonnde) kono ka mbinndudi ko n gooto haani winndeede. Haanaa kadi yowude kojombowal lomtotoongal n ɗalaaɗo on, wano no woɓɓe sutti winndirde non e ɗii duuɓi sakkitiiɗi. E piide misal:

wowlugol                        mbinndudi sellundi                   mbinndudi nyawndi

[jaŋŋginnde]                            jannginde                                janngin’de, jannginnde

[honnde] “yaade konu”            honde                                     honnde, hon’de

[wonndude]                             wondude                                 wonndude

[hirjinnde]                               hirjinde                                   hirjinnde, hirjin’de

Maandito-ɗen: e saa’i, nooneeji mbinndudi ɗiɗi no selli. E misal: helmere wonde. Hinde huuwtoree e mbaadiiji ɗiɗi:

a) Gollal, yeru e ngal misal: gawdi mawki heewi wonde ko e weendu

b) Tokkirde, yeru e ngal misal: en nganndii wonde ko hakkunde renndo haaloowo fulfulde ɓe ndanyaa

Si ko a), ɓayri ko gollal, ko n gooto haani winndeede, wano no hollir-ɗen dow ɗoo jooni (ndaaru toɓɓel 3), si ko b), helmere nden yaltii e mbaadi gollal wontii ko wi’etee tokkirde. Ko ɗum waɗi wonde no selli kono winndude wonnde kadi wonaa ko nyawi: en nganndii wonnde ko hakkunde renndo haaloowo fulfulde ɓe ndanyaa.

E rawnoode: sartiiji mbinndudi ko nyeenyal hakkunde nyemmbugol wowlaango ngon tigi (e maanaa winndugol kala alkulal wowlaangal, wi’eteengal e ɗemɗiyankaagal baymaanaawal) e ɗalugol alkule ɗe muynuɗo haala kan waawi wowlude hay si ɗe winndaaka.

Kelmeendi ɓaarordi:

Baymaanaagal: phonologie (phonology)

Baymaanaawal: phonème (phonem)

Gollal: verbe (verb)

Gollal muumal: verbe infinitif (infinitive verb)

Kojombowal: apostrophe ( apostroph)

Tokkirde: conjonction (conjunction)

www.peeral.com

هناك تعليق واحد:

  1. لم نفهم شيئا ما كتبت لأنك لم تحدد لنامتى بدأ كتابة لغة الفولانية وهل لها حرف خاصة كبقية اللغات اللإفريقية.

    ردحذف

Ɓii Pullo : Babiker Mohamed